Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u lipnju ove godine ukupan broj osiguranika iznosio je 1,525 milijuna čime je nastavljen pozitivan trend kretanja na mjesečnoj i godišnjoj razini. Naime, u odnosu na svibanj ukupan broj osiguranika HZMO-a viši je za gotovo 22 tisuće čime je i peti mjesec zaredom zabilježen mjesečni rast (1,4%). Istovremeno, u lipnju ove godine broj osiguranika HZMO-a je za 26,5 tisuća viši u odnosu na isti mjesec lani (1,8%) te je na godišnjoj razini nastavljen trend rasta zaposlenosti koji je neprekidno prisutan od ožujka 2015. Na očekivana poboljšanja u zaposlenosti na mjesečnoj razini prethodno su ukazivali i podaci DZS-a prema kojima je u svibnju broj zaposlenih osoba porastao za više od 27 tisuća odnosno 2,0% mjesečno (označavajući razdoblje povoljnijih sezonskih kretanja nakon jesenskih i zimskih mjeseci). Premda značajne metodološke razlike ne dopuštaju usporedivost podataka iz dvaju navedenih izvora, ipak isti ukazuju na usklađenu dinamiku kretanja trenda zaposlenosti tijekom godine.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u lipnju ove godine ukupan broj osiguranika iznosio je 1,525 milijuna čime je nastavljen pozitivan trend kretanja na mjesečnoj i godišnjoj razini.
Naime, u odnosu na svibanj ukupan broj osiguranika HZMO-a viši je za gotovo 22 tisuće čime je i peti mjesec zaredom zabilježen mjesečni rast (1,4%). Istovremeno, u lipnju ove godine broj osiguranika HZMO-a je za 26,5 tisuća viši u odnosu na isti mjesec lani (1,8%) te je na godišnjoj razini nastavljen trend rasta zaposlenosti koji je neprekidno prisutan od ožujka 2015. Na očekivana poboljšanja u zaposlenosti na mjesečnoj razini prethodno su ukazivali i podaci DZS-a prema kojima je u svibnju broj zaposlenih osoba porastao za više od 27 tisuća odnosno 2,0% mjesečno (označavajući razdoblje povoljnijih sezonskih kretanja nakon jesenskih i zimskih mjeseci). Premda značajne metodološke razlike ne dopuštaju usporedivost podataka iz dvaju navedenih izvora, ipak isti ukazuju na usklađenu dinamiku kretanja trenda zaposlenosti tijekom godine.
Sa lipanjskim podacima o broju osiguranika HZMO-a potvrđen je uobičajeni sezonski trend koji karakterizira dinamičnije zapošljavanje predvođeno potrebama u turističkoj (pred)sezoni. Promatrajući prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najveći doprinos mjesečnom i godišnjem rastu broja osiguranika u lipnju došao je upravo iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane gdje je zabilježen rast broja osiguranika za 11.221 u odnosu na svibanj (10,4%). Također, u ovoj djelatnosti je zabilježen i značajan rast broja osiguranika na godišnjoj razini (za 5,2 tisuće ili 4,6%). Očekivano, rast broja osiguranika zabilježen je i u djelatnosti trgovine na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala. Naime, u promatranoj je djelatnosti u lipnju zabilježen mjesečni rast od 3,7 tisuća osiguranika (1,6%) dok je na godišnjoj razini njihov broj također porastao (za više od 2 tisuće odnosno 0,9%).
Naposljetku, podaci prema NKD-u pokazuju da uobičajena sezonalnost u kretanju ukupnog broja osiguranika HZMO-a zapravo najvećim dijelom proizlazi upravo iz sezonskih oscilacija u kretanju zaposlenosti kod prethodno spomenute dvije djelatnosti (pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti trgovine na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala). S približavanjem završetku središnjeg dijela turističke sezone očekujemo i pad broja osiguranika na mjesečnoj razini. Dakle, tržište rada ostaje krhko i opterećeno ozbiljnim strukturnim problemima neusklađenosti ponude i potražnje, dugotrajnom nezaposlenošću i padom broja radno sposobnog stanovništva.
Uz to Hrvatsku poput drugih država Europe prati proces demografskog starenja, a ne posustaje ni emigracija najproduktivnijeg dijela radno sposobnog stanovništva zbog lakšeg kretanja ljudi na jedinstvenom tržištu EU-a u uvjetima spore i neadekvatne dinamike otvaranja novih radnih mjesta. Stoga suočavanje i rješavanje problema gubitka jednog od nevrijednih resursa rasta – rada ostaje golem izazov nositeljima ekonomske politike i u kratkoročnom i u dugoročnom razdoblju.